Ovim člankom imam namjeru demistificirati proces meditacije kako bi shvatili da je meditacija zapravo najprirodnija aktivnost koju ikada možemo poduzimati, a ujedno i najkorisnija.
Ali, zašto onda bježimo od nje (svi smo “krivi” za taj čin)?
Gotovo svakodnevno se susrećem sa klijentima koji mi kažu istu stvar: “ja ne mogu meditirati” ili “nemam vremena za meditaciju ” ili “ne vidim svrhu u meditaciji”.
I sama sam imala takve izjave prije nego sam postala aktivni meditant, tako da dobro znam o čemu se radi.
Naime, nikome nije ugodno, pa čak niti prirodno početi meditirati. Kada ljudima to kažem, opuste se i shvate da je sa njima sve u redu. Naš svjesni um je navikao raditi 24 sata dnevno i gašenje ili usporavanje u meditaciji mu je prijetnja i opasnost da će nešto izgubiti, propustiti ili još gore, da će dobiti otkaz na mjestu Generalnog Direktora za Brigu, Strepnju i Nezdravu Kontrolu.
Drugim riječima, da bismo počeli meditirati, često nam je potrebno iskoristiti svu našu snagu da bismo se “prisilili” da meditiramo. Ali, isplati se. U početku nam se može činiti da nam ne ide, da nema svrhe, da gubimo vrijeme, itd. Ali s vježbom postajemo sve bolji i bolji jer počinjemo prepoznavati blagodati i pozitivne promjene u našem životu, čak i ako meditiramo onako, “reda radi” jer bitna je namjera da se spojimo sami sa sobom.
U ovom ću vam tekstu prenijeti sve blagodati meditacije i zašto biste trebali početi meditirati. A ako već meditirate, podsjetite se što sve dobivate i zahvalite se samome sebi što se volite dovoljno da se pojavite svaki dan na sastanku sa najvažnijim bićem u vašem životu: vašim Višim Ja ili Dušom ili kako god želite zvati svoje Pravo Ja.
No, samo teoretsko znanje i razmišljanje o meditaciji ili njezino mentalno uvježbavanje ne može se usporediti sa samim iskustvom meditacije, koje kada iskusimo u potpunosti, shvaćamo da zaista jest jednostavno, intuitivno, prirodno i istodobno neizmjerno bogato iskustvo koje nam pripada rođenjem. Na primjer, ako vidite u izlogu slastičarne slastan kolač od jagoda, možete zamišljati da ste ga probali i kakvog je okusa. Ali ako ga zaista i probate, tek tada ćete imati iskustvo.
Što je zapravo MEDITACIJA?
Meditacija je prirodno stanje bića jer daje mir. Stres nije prirodno stanje bića. Stres je naučen. Imamo samo dva urođena straha: strah od padanja i strah od glasnih zvukova. Svi ostali strahovi su naučeni.
Meditacija nema veze sa religijom, guruima niti učiteljima. Meditacija ne pripada niti jednoj kulturi, lokaciji niti ju itko može svojatati.
Meditacija je prirodni način na koji se spajamo sa samim sobom – svojim Pravim Ja.
Meditacija je u svojoj suštini iznimno jednostavna, lako razumljiva i primjenjiva. No, danas imamo ogromne količine informacija o tome kako meditirati. Razmislite o tome kako je samo u posljednjih deset godina tržište preplavljeno raznoraznim tehnikama iscjeljenja, meditacijama i svakakvim alatima za samopomoć. Lako se izgubiti u toj šumi svega.
Meditacija je prirodno stanje bića jer daje mir. Stres nije prirodno stanje bića. Stres je naučen. Imamo samo dva urođena straha: strah od padanja i strah od glasnih zvukova. Svi ostali strahovi su naučeni.
Meditacija nema veze sa religijom, guruima niti učiteljima. Meditacija ne pripada niti jednoj kulturi, lokaciji niti ju itko može svojatati.
Meditacija je prirodni način na koji se spajamo sa samim sobom – svojim Pravim Ja.
Meditacija je u svojoj suštini iznimno jednostavna, lako razumljiva i primjenjiva. No, danas imamo ogromne količine informacija o tome kako meditirati. Razmislite o tome kako je samo u posljednjih deset godina tržište preplavljeno raznoraznim tehnikama iscjeljenja, meditacijama i svakakvim alatima za samopomoć. Lako se izgubiti u toj šumi svega.
Pored toga što ne znamo odabrati tehniku meditacije, kada napokon odaberemo neku tehniku, sama meditacija nam može također predstavljati problem. Ne možemo mirno sjediti, ne možemo zaustaviti misli, ne možemo prestati analizirati, pitamo se: da li radim ovo dobro? Ili tijekom meditacije imamo misli poput: „Bole me leđa. Od ovoga nikakve koristi. Moram u dućan po mlijeko. Sutra odvoze smeće. Žuri mi se na posao. Kada će ovo završiti? Ne radim to dobro…“
Ako ovo doživljavate, niste jedini, ali to je suprotno od onoga što želimo postići meditacijom. Naime, potpuno je normalno da imamo misli tijekom meditacije. Naš um ne može prestati misliti – to je nemoguće. Ali svrha meditacija nije uklanjanje svojih misli, odnosno, ne možemo očekivati od sebe da ispraznimo potpuno svoj um. Misli koje stižu treba uočiti, a zatim ih pustiti da prođu, umjesto da im se odupiremo. No, o svemu tome kasnije. Za sada je dovoljno da znate da svrha meditacije nije čišćenje od misli. Pa što onda jest?
Što je, dakle, meditacija?
Kada kažemo meditacija, prva slika nam dolazi je možda osoba koja sjedi prekriženih nogu u haljini ili svećenićkoj odjeći, možda i na nekoj planini na Tibetu. Mnogo je tehnika meditacije i mnogo je o tome pisano. No, meditacija u svojoj suštini je upoznavanje sa samim sobom. I radi se i potpuno prirodnom procesu kojeg svatko urođeno zna. Svatko. Kada mi klijenti kažu da ne mogu meditirati, ja im uvijek odgovorim da je to kao da su mi rekli da ne mogu jesti ili disati. Stvar je u tome da nas nitko nije naučio dvije najvažnije stvari: kako voljeti samog sebe i kako meditirati.
Zapravo, tehnički, nitko nas nije niti morao naučiti meditirati, jer svima je to upisano u DNK – ali nas nitko nije usmjerio u to da bismo trebali početi od djetinjstva kultivirati meditaciju kao dio svakodnevne higijene.
Danas svjesniji roditelji uče svoju djecu kako da budu autentični, meditaciji, ljubavi prema sebi. Takva djeca odrastaju sa svim alatima koji im ikada trebaju: ljubav prema sebi (prihvaćanje svoje autentičnosti) i meditacija.
Koja je svrha meditacije?
Svrha meditacije je usporavanje moždanih valova da bismo izašli iz svjesnog, razmišljajućeg, analitičkog uma koji funkcionira u beta moždanim valovima. Beta moždani valovi su valovi u kojima boravimo većinu svojeg budnog vremena, a povezani su sa visokom razinom mentalne aktivnosti u kojoj nam je vanjski svijet naših osjetila stvarniji od unutarnjeg. Drugim riječima, analitički um je za volanom. Nema mjesta odmoru, sanjarenju, kreativnom usporavanju. Usporavanjem svojih moždanih valova iz beta valova u alfa i theta moždane valove, mičemo se iz stanja mentalne strke u stanje puno veće opuštenosti i uravnoteženijih moždanih valova.
Drugim riječima, izlazimo iz stanja stresa u stanje opuštenosti.
Ono što je sada važno da znate da je usporavanje moždanih valova, odnosno, meditacija nešto što svi znamo raditi jer to radimo svaki dan kada se spremamo zaspati, samo to ne zovemo meditacijom. Prije nego usnemo, naši moždani valovi se usporavaju iz beta valova u alfa moždane valove da bismo napokon zaspali prelaskom iz alfa u theta moždane valove. Vi meditirate netom prije nego utonete u san. Ista je stvar i kada se ujutro budite: netom prije nego ste postali svjesni, bili ste u theta pa alfa stanju, da bi se prebacili u budno, beta stanje u kojem se možete lako sjetiti kakav je idiot vaš šef i kada morate kod zubara.
Stanje lagane meditacije je alfa stanje moždanih valova, a stanje duboke meditacije se postiže prelaskom u theta moždane valove. U alfa stanju ste zapravo već čim zatvorite oči, jer ste maknuli jedan vanjski osjetilni podražaj svijeta i opustili se. Namjernim dalnjim opuštanjem se, uz malo vježbe može lagano doći do theta stanja duboke meditacije.
Sve što činimo u meditaciji je zapravo relaksiramo svoje tijelo, baš kao i kada se spremamo zaspati, dok istovremeno držimo svoj svjesni um budnim. Tijelo spava, a um je budan, nazovimo to tako. Spuštamo se u potpunosti iz čavrljanja mentalnog uma koji skače iz prošlosti u budućnost (i time „iskače“ van tijela) u tijelo, sada i ovdje.
Meditacijom stavljamo sebe u sadašnji trenutak. O važnosti bivanja u sadašnjem trenutku sam opširno pisala ovdje: Sadašnji trenutak mistično mjesto ili mjesto gdje je sva vaša moć?
Postoje mnoge tehnike kojima se možemo usidravati u sadašnji trenutak, ali je glavni cilj svih njih postići stanje budne, fokusirane opuštenosti u sadašnjem trenutku tako da svjesno i namjerno usmjeravamo svoj fokus na sve što se dešava u sadašnjem trenutku i prihvaćamo to bez prosuđivanja, procjenjivanja i osuđivanja.
Samo primjećujemo.
Takvu vrstu fokusirane, a opuštene, neprocjenjivačke pažnje još zovemo i tihim Promatračem. Jednostavno jesmo. Dopuštamo sadašnjem trenutku da bude ovakav kakav jest. Promatramo bez procjenjivanja.
Zajedničko svim tehnikama kojima se namjerno i svjesno stavljamo u sadašnji trenutak, jest da se zapravo radi o različitim formama meditacije.
Mindfulness meditacija
Osobno smatram da je Mindfulness Meditacija najbolja meditacija koju ikada možete prakticirati. Za ovu tvrdnju imam pokriće u vlastitom iskustvu, ali i iskustvima ljudi koji prakticiraju ovu drevnu tehniku opuštanja uma i tijela koju danas podučavaju po mnogim osnovim i srednjim školama, zatvorima, zdravstvenim institucijama, korporacijama poput Google-a.
Mindfulness Tehnike: Internet je pun informacija o Mindfulness tehnikama i meditacijama, pa googlajte, ja ću vam ovdje dati osnovne informacije.
Postoji nekoliko načina Mindfulness meditacije. Niti jedan ne zahtjeva apsolutno nikakve alate osim onih s kojima ste se rodili: vaš dah i vašu pažnju na vašem dahu. Dišete ionako. Pažnju uvijek imate na nečemu ionako. Znači, ništa se ne mijenja osim što to radite svjesno. Svjesno pratite svoj dah. Kad malo razmislite, i potpuno je logično da je priroda dizajnirala naš najveći alat za spajanje sa sobom i Poljem kao najjednostavniji: naš dah. Kuda god idete, vaš dah ide s vama. Dok ste živi, dišete.
Osnovna Mindfulness Meditacija: u sjedećem položaju fokusiramo svoju pažnju na svoje disanje ili na „mantru“ (riječi) koje ponavljamo u sebi. Dopuštamo mislima da dolaze i prolaze bez da ih prosuđujemo i vraćamo svoj fokus neprestano na disanje ili mantru.
Osvještavanje tijela: primjećujemo senzacije u tijelu poput stezanja, svrbljenja, trnaca, boli bez prosuđivanja i puštamo ih da odu. Osvještavamo prisutnost u tijelu skeniranjem svojeg tijela pažnjom od glave do nožnih prstiju.
Osvještavanje osjetila: primjećujemo zvukove, okuse, mirise, dodire. Imenujemo ih: „zvuk, miris, okus, dodis“ bez prosuđivanja i puštamo ih da odu.
Osvještavanje emocija: dopuštamo emocijama da budu prisutne bez prosuđivanja. Prihvaćamo njihovu prisutnost bez prosuđivanja i pustimo ih da odu.
Bez obzira kojom se od navedenih tehnika koristimo, ili njihovom kombinacijom, meditacijom se stavljamo u sadašnji trenutak. Takvu vrstu meditacije najčešće zovemo Mindfulness meditacijom.
Mindfulness meditacija je, dakle, tehnika kojim usmjeravamo svoju pažnju na iskustvo sadašnjeg trenutka. Budući da se radi o tehnici koju prakticiramo namjerno, kao „ritualni“ i sastavni dio našeg svakodnevnog života, možemo mindfulness meditaciju zvati i formalnim mindfulness iskustvom. Formalno iskustvo je naša svjesna namjera da sjednemo i meditiramo tehnikama postizanja prisutnosti (mindfulness meditacijom) u sadašnjem trenutku.
Osim meditacije kao formalnog načina za ulazak u sadašnji trenutak, postoji i neformalni način ulaska u sadašnji trenutak. Radi se o fokusiranju svoje pažnje tijekom našeg uobičajenog dana i svakodnevnih aktivnosti. To znači da se prilikom obavljanja svojih svakodnevnih aktivnosti pobrinemo da radimo samo jednu stvar odjednom i u potpunosti se fokusiramo na tu aktivnost. Dajemo toj aktivnosti svoju potpunu pažnju, ma o čemu god da se radi. Bitno je da je radimo svjesno.
Na primjer, dok perete zube, mazite svojeg kućnog ljubimca, jedete, usporite proces i postanite svjesni što činite, budite u potpunosti svjesni iskustva kako se razvija iz trenutka u trenutak i kako koristi sva vaša osjetila. Obratite pažnju na sva vaša osjetila – što vidite, čujete, kušate, mirišite, dodirujete.
Neformalno postizanje pristunosti u sadašnjem trenutku je jednako bitno kao i formalno!
Zapravo, mi meditacijom sebe uvježbavamo kako bismo mogli što više i češće boraviti svjesno u sada tijekom svojeg dana. Možete odabrati bilo koju aktivnost tijekom dana kako biste prakticirali neformalni mindfulness, odnosno, bili mindful. Na primjer, dok se tuširate, kuhate, dodirujete partnera, razgovarate sa svojom djecom, jedete, igrate se sa unucima, kućnim ljubimcima…
Mindfulness ima kumulativni učinak. To znači da što ste više prisutni u sada, to ste više prisutni i ubirete plodove. Vi možete lagano naći svoj put kroz život jer ste u jedinom trenutku koji postoji i u kojem je sva vaša moć: sada.
Dosljednost meditiranja
Mindfulness meditacija kao formalni način ulaska u sadašnji trenutak je početak zdravog, svjesnog života, a treba nam samo nekoliko minuta dnevno. Zvuči predobro, zar ne? Život je jednostavan, ali to ne znači da je lagan. Isto vrijedi i za meditaciju: sama tehnika je jednostavna, ono što nije lagano je biti dosljedan. O dosljednosti i otporu prema promjenama ste čitali tijekom prvog tjedna.
Toliko je važno biti dosljedan i posvetiti se praksi ovog procesa svaki dan da o tome ovisi uspjeh osobne promjene. Vidjeti ćete i sami da su tehnike jednostavne, možda će vam se na početku činiti i da su prejednostavne. Vaš će ego možda reći: ako je tako jednostavno, zašto onda svi već nismo sretni? Zato jer ih ne radimo dosljedno. Što nam vrijedi najbolji alat ako se njime ne služimo? Što nam vrijedi što smo beskonačno biće sa beskonačnim mogućnostima kada se ne želimo potruditi naučiti koristiti svoje urođene moći?
Meditacija transformira naš život. Ona je preduvjet za tranformaciju života jer bez nje se ne možete ikada spojiti svjesno sa samim sobom, odnosno, sa Poljem Univerzalne Svijesti. Budući da transformacija može doći jedino iznutra, ako se ne spojimo sami sa sobom iznutra – u meditaciji, ne može doći do transformacije. To je kao da želite pročitati knjigu bez da je pročitate. Ili kao da želite iskustvo vožnje avionom ali da se ne vozite avionom. Da biste se spojili sa sobom, morate imati iskustvo spajanja da biste znali kakvo je. Iskustvo prosvjetljenja je baš kao i orgazam, nešto što moramo iskusiti sami, ne može nam to nitko objasniti niti za nas osjetiti.
Tako je i sa meditacijom. Da bismo iskusili njezine darove, koji su zaista velikodušni i bogati, moramo meditirati. Ne samo misliti o tome da bismo trebali meditirati. Ne pomaže niti razgovor s nekim o tome da planiramo početi meditirati. Treba sjesti svaki dan. Marljivo, predano. Svaki dan se pojaviti na mjestu gdje meditiramo, sjesti i meditirati.
Darovi meditacije
Vraćanje u tijelo
Mi svi mislimo kako okupiramo svoje tijelo, no rijetko smo zapravo u svojem tijelu u potpunosti. Razmišljanje o prošlosti i budućnosti je okupiranje mentalnog carstva koje nije ograničeno našim tijelima, već sposobnošću do kuda naše misli mogu otići. Kada smo u mislima svugdje samo ne sada i ovdje, tijelo tretiramo samo kao usputnu stanicu na našim putovanjima u prošlost i budućnost.
Međutim, naše tijela su uvijek samo ovdje i sada. Zato i kažemo da naša tijela uvijek znaju istinu, to je mudrost tijela, koje je uvijek prisutno u sadašnjem trenutku. No, naše puno iskustvo bivanja u svojem tijelu može biti aktivirano samo kada usidrimo našu pažnju u sada.
Meditacijom usidrujemo svoju pažnju na tijelo i senzacije u tijelu i naša osjetila. Riječima Eckharta Tollea:
„Svjesnost tijela ne samo da nas usidruje u sadašnji trenutak, već predstavlja vrata koja vode van iz zatvora ega. Također jača naš imunološki sustav i sposobnost našeg tijela da se samoiscjeli.“
Kada usmjerimo svoju pažnju na disanje i jednostavno promatramo svoj dah bez da se uplićemo u prirodni tijek disanja, te promatramo što se dešava u našem tijelu i oko njega svim svojim osjetilima, bez prosuđivanja – tada smo prisutni u sadašnjem trenutku u potpunosti. Tada naše tijelo ima mogućnost da pristupi samoiscjeljenju i integraciji emocija, bez da se mi uplićemo i smetamo. Samo dopuštamo i promatramo ono što jest. Kada osjetimo svoje tijelo u sadašnjem trenutku, dopuštamo mentabolizmu da integrira prošla neintegrirana iskustva i uspostavi ravnotežu i balans. Kada prakticiramo direktnu svijest svojeg tijela, imamo iskustvo svojeg tijela na puno dubljem nivou nego do sada. Iskustveno doživljavamo da je naše tijelo puno više od samog tijela. Biti prisutan u sadašnjem trenutku znači biti prisutan u svojem tijelu sa punim prihvaćanjem svoje tijela.
Meditacijom otvaramo samima sebi vrata da iskusimo punoću svojeg bivanja u tijelu, možda po prvi puta u životu. Istovremeno, dopuštamo tijelu (autonomnom živčanom sustavu) da uspostavlja zdravlje i balans. Ili drugim riječima, spajamo se sa Poljem koje je uvijek u ovdje i sada, i tada dopuštamo sebi da tijek Životne, kreativne, iscjeljujuće energije iz Polja teče kroz nas slobodno. Dopuštamo sami sebi utjecanje te energije u nas i uključujemo se u bekonačni tok znanja, ljubavi i mudrosti koji nam je dostupan iz Polja u sadašnjem trenutku.
Jednostavnije rečeno: mičemo fokus svojeg mentalnog uma sa blebetanja ili daljnjeg blokiranja emocija da izađu na površinu radi integriranja, te samo primjećujemo što se dešava u našem tijelu tijekom našeg Promatranja. Mičemo se sebi s puta. Ništa ne činimo, samo smo tihi Promatrač, a Polje čini sve za nas preko mudrosti našeg tijela.
Prihvaćanje
Meditacija nam pomaže da prihvaćamo sebe i sadašnji trenutak. Otpor svojem životu, sadašnjim okolnostima i sebi, je zapravo otpor samom Životu. Prihvaćanjem sadašnjeg trenutka, kažemo DA životu i oslobađamo se od negativnosti koje nosimo sa sobom u svojem umu i tijelu. Postoji samo ovaj trenutak. Meditacijom vježbamo prihvaćanje, zbog otpora patimo. Mindfulness meditacija prakticira prihvaćanje svega što se pojavljuje u našoj svijesti u svakom trenutku i podrazumijeva suosjećanje i opraštanje prema samom sebi. Prakticiranjem mindfulness meditacije prihvaćamo svoje iskustvo tijekom same meditacije, a na taj način nam postaje lakše prihvatiti sve što nam dolazi u život tijekom ostatka našeg dana.
Dopuštamo sami sebi da budemo.
Prepoznavanje svoje osobne drame
Da bismo mogli prekinuti automatsko emotivno reagiranje na druge ljude i okolnosti i prebacivanje krivice, moramo biti dovoljno svjesni svojih misli i osjećaja kako bismo se zaustavili u trenutku kada smo emotivno trigerirani.
Meditacija nam omogućuje da izvježbamo fokus svojih misli kako bismo bili sposobni ne reagirati automatski nego primjetiti da smo trigerirani vanjskim okolnostima i iskoristiti priliku da integriramo emocije koje su probuđene osobom ili situacijom.
Mindfulness meditacijom vježba se fokus na svjesnost o nadolazećim mislima, emocijama i sezacijama, te prihvaćanju istih umjesto automatskom pribjegavanju bježanja od njih, otupljivanja ili projiciranja na druge. Tihi Promatrač je izrazito moćan jer je njegova percepcija maksimalna. Dakle, treniranje fokusa svjesnog uma je još jedan dar meditacije.
Procesiranje emocija
Mindfulness meditacija je strategija koju možemo promatrati u kontrastu sa stategijom izbjegavanja emocija ili prevelikom angažiranju ili utapanju u vlastitim emocijama, što je zapravo njegovanje mentaliteta žrtve ili osobne drame.
Meditacija nas uči prepoznavanju svojih automatskih mentalnih procesa i emotivnih reakcija koje možemo osvijestiti, te prihvatiti. Tehnike mindfulness meditacije (disanje, promatranje) omogućavaju nam da, u trenucima kada prepoznamo emotivnu blokadu koja je u nama aktivirana (drugom osobom ili situacijom), primjenimo neosuđivačko prihvaćanje neugodne i traumatične emocije kako se ona javlja u sadašnjem trenutku. Do sada smo već naučili da je osjećanje te blokirane emocije način na koji se ona integrira.
Mijenjanje strukture mozga
Meditacija mijenja biologiju našeg mozga, odnosno, čini strukturalne promjene u mozgu. Neuroplastičnost mozga znači da se struktura našeg mozga može mijenjati, mi možemo doslovce ojačati svoj mozak meditacijom.
Mozak ima dvije hemisfere koje zovemo lijevom i desnom. Lijeva hemisfera je racionalna, logička, yang strana mozga, koja se bavi planiranjem, analizom, matematikom, procjenjivanjem i ocjenjivanjem svijeta oko nas. Povezuje nas sa prošlošću i budućnošću. Desna strana mozga je yin, osjećajna strana, kreativna i intutivna. Procesira vizualne i prostorne informacije i vezana je uz iskustvo sebe ovdje i sada.
Meditacijom aktiviramo obje hemisfere mozga, čime dopuštamo komunikaciju između lijeve i desne polutke, a to rezultira većom kognicijom i sposobnošću procesiranja. Kada logična, lijeva hemisfera komunicira sa kreativnom, desnom, rješavanje problema postaje lagano a koncentracija se mnogostruko uvećava. Također, meditant osjeća više bivanje umjesto činjenja, budući da je aktivirana desna polutka. Osim toga, meditacija daje osjećaj povezanosti i jednosti, a to značajno utječe na naše zdravlje budući da smo dizajnirani da imamo potrebu za povezanošću i osjećajem pripadnosti.
Meditacija nas spaja s Poljem spajanjem obje moždane polutke. Naime, putem spajanja svjesnog uma (lijeva polutka) sa podsvjesnim umom (desna polutka) automatski se spajamo sa Poljem jer doživljavamo koherenciju cijelog mozga. To znači da dopuštamo iscjeljenje i integraciju koje Polje čini za nas. Kako smo već rekli – mičemo se sebi s puta. Meditanti imaju povećane razine sinkronizacije neurona, što znači da moždane stanice rade zajedno i efikasniji je prijenos informacija, što znači za meditanta poboljšani fokus i koncentraciju.
Meditanti su mentalno fokusiraniji, kreativniji, produktivniji i vitalniji, te se općenito bolje osjećaju. Meditacija uklanja stres i anksioznost jer utječe pozitivno na prekomjerno aktivnu amigdalu u mozgu – centar koji je zaslužan za „bori se ili bježi“ mehanizam, odnosno, stresni odgovor. Meditacija mijenja način na koji reagiramo na stres, manja je reaktivnost na vanjske uzročnike stresa i češće odgovaramo nego automatski reagiramo na njih.
Meditacija doprinosi osjećaju odgovornosti, osobne moći, autentičnosti, suosjećanja, jednosti te cjelovitijem i zdravijem osjećaju sebe, svojeg identiteta i mjesta u široj šemi života. Meditacija jača imunosni sustav, smanjuje stres i snižava krvni pritisak.
Meditacija širi našu svijest i omogućava nam da se spojimo sa izvorom Životne energije u nama (Poljem) i pronađemo svoje pune potencijale i istinsku svrhu. Pomaže nam da zaista uživamo i upijamo u svakom trenutku svojeg života kako se odvija, trenutak po trenutak u slatkome sada.
Meditacija je preduvjet zdravog života. Meditacija je jedina praksa koju ne bismo trebali ispuštati iz našeg dnevnog rasporeda, nikada. Meditacija je naša duhovna higijena koju treba održavati baš kao i higijenu našeg tijela. Naše tijelo je energija, a ne materija, a meditacijom crpimo iz životnog Polja energije, direktno sa izvora.
Ne postoji bolji eliksir zdravlja i mladosti od spajanja sa Poljem u meditaciji.
Eto, nadam se da ste naučili nešto novo i odlučili se na meditaciju. Vidimo se u Polju 
Učenje tehnike Mindfulness meditacije sastavni je dio coaching programa kojeg radim s klijentima, uz procesiranje emocija, upoznavanje sa samim sobom, projekcijama i sjenkom, vlastitom dramom (žrtvom). Sve zajedno je put prema pronalasku svojeg Pravog Ja! Neizmjerno uzbudljivo, neobično i neopisivo iskustvo.
Ljubim.
